ORGINALNI IMPRESIONIST

Oscar-Claude Monet  je najdosljedniji francuski slikar  impresionizma. Pokretačka sila impresionizma bila je želja nekolicine umjetnika da slikarstvu pristupe na posve suprotan način od onoga koji je bio prihvaćen u službenim, nedodirljivim krugovima pariške institucije, Salona.

Po njegovoj slici Impresija,Radjanje sunca,cijeli pravac je 1874. dobio ime. U svojoj petoj godini sa obitelji seli iz Pariza uLe Havre gdje je i naučio slikati. Slikao je portrete svoje obitelji i lokalnih prizora. Monet je bio očaran svjetlom.

Tada su impresionisti prvi put izložili slike u ateljeu fotografa Nadara.

Svjetlost je za Monea jedina realnost ovoga svijeta. Slikao je jedan motiv više puta u različito doba dana i godine,stvarajući pri tome nove i drugačije slike. Najčuvenija serija od dvadesetak slika fasade Ruanske katedrale,od kojih se jedna nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.Predmeti na Moneovim slikama,a to su uglavnom dijelovi pejsaža,postaje nevažan,dok atmosfera koju stvara svjetlost,mrlje boja i potezi četkice izbijaju u prvi plan. Kao što je vidljivo na slici Impresija.

Impresija- izlazak sunca, 1872.

Naslikao je nekoliko skupina sa istim motivom, pokazujući kako se boja mjenja s promjenom svjetlosti. Radio je brzo, ponekad više od 14 različitih slika dnevno, nanoseći debele slojeve boje koji su izgledali kao da oponašaju debljinu samog kamena.

"Za mene, predmet je od sekundarnog značaja: ja zelim da otkrijem sta leži izmedju mene i predmeta." 

Kao ilustracija ove tvrdnje moze da posluži serija njegovih slika katedrale u Rouen-u:

     Edgar Degas: Želio bih biti slavan, ali nepoznat

Edgar Degas, francuski slikar, grafičar i kipar, rođen u Parizu, u imućnoj porodici, kao sin bankara talijanskog podrijetla i Kreolke iz New Orleansa  koja je umrla kad je Edgar imao 13 godina. Degas se ozbiljno počeo baviti slikarstvom s osamnaest godina i svoju sobu je pretvorio u atelje, ali od njega se očekivalo da studira kao i od svih mladih plemića. Poznat je po slikama konja i plesačica, počeo je s povijesnom slikom kao što su Mladi Spartanci. Kroz svoje slikarstvo više se zanimao za teme iz realnog života nego za povijesne i mitološke teme.

                                                                    The green dancer

Za razliku od impresionista koji su se nadahnjivali prirodom slikajući je i prenoseći na platno izravno, Degas je preferirao ateljerski ugođaj i igru umjetnog svijetla. 

U početku je radio protrete u ulju, a kasnije 70-tih u temperi i pastelu. Pod utjecajem talijanskog slikarstva, okupiran uglavnom bojom, slikao je pored portreta i aktova i pojave iz svakodnevnog života, te pretežito prizore iz kazališta (balerine) i konjskih utrka. Zanima ga prije svega pokret tijela, koji je prikazivao točno i realistički. Njegovi radovi su samo naizgled prirodni, a uistinu, oni su brižno dotjerane skice i slike i to do najsitnijih pojedinosti. namještene poze rađene su gotovo uvijek pod neobičnim kutovima, što se osobito ističe na nakim od njegovih radova, primjerice u slici "le tub" ('lavor').

                                                                      Kupačica, 1886., pastel

Kad je oko 1880., njegov vid oslabio Degas se počeo izražavati preko gline, radeći skulpture, ali više nije bio tako i toliko aktivan. U skulpturama, jednako kao i na platnima nastojao je uhvatiti pokret, ritam, trenutak. 

Nikad se nije ženio,  posljednje godine je proveo skoro slijep,a  umro 1917. god.

IMPRESIONIZAM U SLIKARSTVU

Impresionizam je nastao potkraj 19. stoljeća u Francuskoj, slikari tog doba su težili tome da u umjetničko stvaranje unesu osobna raspoloženja i dojmove.

Edgar Degas Primabalerina 1878.

Impresionisti traže novi način vizualnog izraza. Počeli su eksperimentirati s predmetima, uvidjeli su da je bijela svijetlost sastavljena od boja, da u njoj nema crne i bijele, već  postoje samo  tople i hladne boje koje stvarima daju drugu dimenziju, to je bio veliki pomak u slikarstvu (odbljesci svjetlosti na vodi, snijeg, nebo sa oblacima, plast sijena ili lokvanji na vodi).  Iako impresionistički slikari u početku nisu bili prihvaćeni jer su prirodi pristupili na drugačiji način od svojih predhodnika  na platno su nastojali prenijeti njezino stalno kretanje i pulsiranje.

Njihov odnos prema svijetu je spontan, govore da u umjetnosti treba uživati. Impresionistički radovi su zasnovani na svijetlosti i boji, a ne motivu koji se slika, imaju živost koju su umjetnici potezima čistim bojama uspjeli dobiti na platnu. Time su dobivali ne samo tonske kontaste nego i kolarističke.

Najčešći motivi kojim su slikari isticali svoj način rada su pejzaži sa rijekom, scene regata i izletišta, snijeg, nebo sa oblacima, plast sjena  jer je u njihovom predstavljanju takav potez doprinosio dočaravanju odbljesku svjetlosti na vodi. Na važnosti je dobila psihološka percepcija nad "stvarnom" , a sadržaj je zamjenjen vizualnim  “impresijama“ svega što osjetila mogu percipirati.

Najpoznatiji predstavnici impresionizma su:  Edouard Manet, Claude Monet, Auguste Renoir i Edgar Degas.